Decembar/Prosinac 2024. - Interkulturni kalendar
Ovaj kalendar sadrži izbor međunarodnih, tradicionalnih i vjerskih praznika i dana sjećanja. Ne garantiramo za potpunost.
- 1. decembar/prosinac: Prva nedjelja došašća (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
S prvim adventom (vrijeme pripreme za Kristov dolazak, tj. Isusovo rođenje) počinje nova crkvena godina i istodobno predbožićno vrijeme. U središtu adventskih nedjelja su čitanja iz Evanđelja. - 3. decembar/prosinac: Dan osoba sa invaliditetom - međunarodni
Ovaj su dan su Ujedinjeni narodi ustanovili kako bi se pojačala svijest javnosti o problemima osoba sa invaliditetom. Dan sjećanja treba podstaći dostojanstvo, prava i blagostanje ovih ljudi. - 6. decembar/prosinac: Sveti Nikola (katolički, evangelistički, pravoslavni) - kršćanstvo
Spominje se biskup Nikola koji je u 4. vijeku živio u drevnom gradu Miri na južnoj obali današnje Turske. O njemu postoji mnoštvo legendi, po kojima je posebno brinuo o starima i djeci. Različiti običaji danas podsjećaju na njegova djela: Tako Nikola "dobru" djecu nagrađuje slasticama koje ostavlja u cipelama ispred vrata. Također praznik pravoslavnih crkvi koje slijede Novojulijanski ili Gregorijanski kalendar (kao što je npr. Rumunska pravoslavna crkva). - 8. decembar/prosinac: Dan Bodhi - budizam
Ovoga dana Mahayana-budisti obilježavaju osvještenje (buđenje) svog začetnika, dan kada je Siddharta Gautama u ranim jutarnjim satima 8. decembra 525. p.n.e. postao Buda, Prosvjećeni. - 8. decembar/prosinac: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije (katolički, državni praznik) - kršćanstvo
Katolički praznik koji nas uči da je Marija začela oslobođena naslijeđenog grijeha kako bi rodila Isusa. - 8. decembar/prosinac: Druga nedjelja došašća (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
Jedna od tradicija tokom Adventa je vezivanje adventskih vijenaca ili grančica imele na ulazna vrata. Ovo se simbolično odnosi na Božić. - 10. decembar/prosinac: Dan ljudskih prava - međunarodni
Međunarodnim danom ljudskih prava obilježava se dan potpisivanja Opće deklaracije o ljudskim pravima koju je 10. decembra 1948. godine na Generalnoj skupštini UN u New Yorku usvojilo 56 država-članica, čime je po prvi put u historiji čovječanstva priznato jednako pravo svih ljudi da žive u slobodi i dostojanstvu "bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, vjeroispovijesti, jezika, spola, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili drugog stanja". - 15. decembar/prosinac: Treća nedjelja došašća (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
Božićne ili adventske tržnice (koje nose ime i po Isusu-djetetu) oko ili u blizini crkvi poznate su u Austriji od kraja 13. stoljeća. I tada su se na štandovima prodavali prehrambeni proizvodi, rukotvorine i božićni ukrasi. - 18. decembar/prosinac: Međunarodni dan migranata - međunarodni
Dan, koji su zasnovale Ujedinjene nacije (UN), ima za cilj skrenuti pozornost na situaciju ljudi s migrantskom pozadinom. Zbog ratova/sukoba, ekstremnih klimatskih promjena i drugih neizvjesnosti 2020.godine bilo je raseljeno oko 280 miliona međunarodno, a oko 60 miliona ljudi interno. Migranti i raseljena lica su ugrožena i marginalizirana grupa ljudi jer često nemaju ili imaju samo ograničen pristup neophodnim resursima za svakodnevni život (status boravka u nekoj zemlji, osnovne životne potrepštine, itd.). - 22. decembar/prosinac: Četvrta nedjelja došašća (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
Za vrijeme Adventa se tradicionalno peku kolačići i pjevaju božićne pjesme u susret Božiću. Jedan od očuvanih običaja je kucanje na prozor. Maskirana djeca idu od kuće do kuće u sumrak, pjevaju adventske pjesme i prave buku kucajući na prozore. Ovo simbolizira Marijinu i Josipovu potragu za skloništem u Betlehemu prije Isusovog rođenja. - 24. decembar/prosinac: Badnjak (katolički, evangelistički, pravoslavni) - kršćanstvo
Noćnom misom započinje sveta noć rođenja Isusova. U omiljene običaje spadaju pokloni u znak sjećanja na poklon djeteta Božijeg ljudima, ukrašavanje ulica i prostorija, ukrašavanje božićnog drvca, uprizorenje živih jaslica i Djed Božićnjak. Pripadnici pravoslavnih crkvi Aleksandrije, Antiohije, Bugarske, Finske, Grčke, Konstantinopolja, Rumunije, Ukrajine (Ukrajinska ortodoksna crkva, UOK, od 2023.) i Cipra također slave Božić po Novojulijanskom ili Gregorijanskom kalendaru (sa izuzecima). - 25. decembar/prosinac: Rođenje Gospodinovo/Božić (katolički, evangelistički, pravoslavni, državni praznik) - kršćanstvo
Na prvi dan Božića Isusovo je rođenje u središtu duhovnih i narodnih pjesama, igara i običaja koji se izvode u crkvama i u krugu obitelji. - 26. decembar/prosinac: Sv. Stjepan Prvomučenik (katolički, evangelistički, pravoslavni, državni praznik) - kršćanstvo
Drugog dana Božića obilježava se dan Sv. Stjepana, prvog kršćanskog mučenika, koji je zbog svog propovijedanja Isusovog nauka osuđen za bogohuljenje i kamenovan. Po predanju je bio je jedan od sedam đakona u počecima Crkve. - 26. decembar/prosinca: Hanuka - judaizam
Osmodnevna svečanost svjetlosti podsjeća na posvećenje hrama poslije uspješnog ustanka Jude Makabejskog protiv Antiohija IV. On je obeščastio hram tako što je svinje tjerao kroz četvrt u kojoj se ovaj nalazio. Po predanju je za osvećenje hrama bilo potrebno jedino čisto (košer) ulje, ali ga je bilo samo u maloj količini, koja je na čudesan način ipak bila dovoljna za osam dana. Zato se svakog od osam dana Hanuka-slavlja pali po jedna svijeća na svjećnjaku s osam mjesta. Također se organiziraju vesele obiteljske svečanosti i dijele pokloni. Žene se ne bave domaćim poslovima. - 31. decembar/prosinac: Silvestrovo/Novogodišnja noć - međunarodni
Ovaj dan je po Svetom kalendaru Katoličke crkve dan sjećanja na Papu Silvestra kao i posljednji dan godine po Gregorijanskom kalendaru. Ova, u međuvremenu, internacionalna proslava kraja godine (poslije ovog dana slijedi prvi dan nove godine) zasniva se na starim tradicijama nastalim prije aktualnog kalendara tj. računanja vremena.
Pitanja integracije i diverziteta (Magistratsko odjeljenje 17)
Formular za kontakt
