April/Travanj 2025. - Interkulturni kalendar

Ovaj kalendar sadrži izbor međunarodnih, tradicionalnih i vjerskih praznika i dana sjećanja. Ne garantujemo za potpunost

  • 8. april/travanj: Internacionalni dan Roma - međunarodni
    Međunarodni dan usvojen je od strane Svjetskog kongresa Roma na sastanku u Poljskoj 1990. godine. Između ostalog, uvedena je zastava romske zajednice i himna, a upućen je i poziv na samouvjereno jačanje romskog identiteta. Od tada se Međunarodni dan Roma i Sinta širom svijeta obilježava 8. aprila/travnja. To je dan akcije za skretanje pažnje na progon i diskriminaciju Roma i Sinta. Istovremeno se na ovaj dan slave kultura i tradicija Roma i Sinta.
  • 12. april/travanj: Gospodova večera odnosno Tajna večera (Jehovini svedoci) - kršćanstvo
    Dan sjećanja na Isusovu smrt
  • 13. april/travanj: Cvjetnica/Nedjelja muke Gospodnje (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
    Prvi dan Uskršnje sedmice podsjeća na trijumfalni ulazak Isusa u Jerusalim. Ljudi su ga pozdravljali mašući palminim grančicama koje se, simbolično, poslije pričesti dijele u crkvama i kasnije čuvaju u kućama.
  • 13. - 20. aprila/travnja: Pesah - judaizam
    "Praznik hljeba/kruha" podsjeća na izlazak iz egipatskog ropstva. Prigodom svečanog objeda podsjeća se na poštedu (pesah). Desetim zlom/nedaćom došlo je do ubijanja novorođenčadi Egipćana, dok su djeca Židova ostala pošteđena. Tako je Izraelcima otvoren put ka slobodi i u znak sjećanja se simbolično jede beskvasni hljeb/kruh.
  • 14. april/travanj: Vaisakhi - sikizam i hinduizam
    Vaisakhi za Sike predstavlja najznačajniju godišnju svečanost i označava "rođendan Khalsa-zajednice". 1699. deseti Guru Gobind Singh utemeljio je neraskidivu zajednicu Sika. Na Vaisakhi ljudi oblače novu odjeću i daruju jedni druge. Uz svaki hram stoji kao znak Nischan Sahiba štap s oznakom Sika, zvani Khanda. Tom prigodom se preko njega prebacuje nova narančasta tkanina. Vaisakhi je u hinduizmu žetvena svečanost.
  • 16. april/travanj: Jezidska novogodišnja svečanost - jezidstvo
    Çarşamba Sor ("Crvena srijeda") je religijska novogodišnja svečanost Jezida. Slavi se svake godine prve srijede u aprilu/travnju, ali prema Julijanskom kalendaru. Po jezidskom predanju tada je započelo stvaranje zemlje. Kuće se tradicionalno ukrašavaju cvijećem, obojena jaja se dijele djeci ili se stavljaju na prozore, a na ruci ili u kikama se nose trake crvene, žute, bijele ili zelene boje. Na dan svečanosti posjećuju se grobovi predaka na koje se polaže hrana, a cijeli proces prate vjerske pjesme i muzika. Prethodnog dana se kolju žrtvene životinje i spremaju se posebna jela od njihovog mesa.
  • 17. april/travanj: Veliki četvrtak (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
    Kršćani se sjećaju Svete večere (Euharistije) i pranja nogu. U mnogim crkvama svećenici u znak poniznosti peru noge onima koji su na dnu društvene ljestvice.
  • 18. april/travanj: Veliki petak (pravoslavni) - kršćanstvo
    Fokus je na priči o Isusovoj muci i raspeću. Tradicija je imitiranje pogrebnih ceremonija, između ostalog, povorkama na Veliki petak ili umotavanjem Isusovih ikona u tkanine. Za mnoge vjernike Veliki petak je obavezni dan posta. Dan ranije se farbaju uskršnja jaja (često u crvenu boju koja simbolizuje Isusovu krv, dok samo jaje znači obnovu života).
  • 18. april/travanj: Veliki petak (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
    Na Veliki Petak se obilježava Isusovo raspeće, najuzvišenije samožrtvovanje za spas ljudi.
  • 19. mart/ožujak: Velika subota (pravoslavni) - kršćanstvo
    Ovaj dan tišine obilježava se liturgijom bez zvona. U crkvi se pričešćuje hljebom (simbolika tijela) i vinom (simbolika krvi). Naziva se "Dobro vaskrsenje". Post se završava navečer.
  • 19. april/travanj: Velika Subota (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
    Preduskršnja noć predstavlja vrhunac kršćanske liturgijske godine. Prije Uskršnjeg bogosluženja pali se uskršnja svijeća.
  • 20. april/travanj: Vaskrs (pravoslavni) - kršćanstvo
    Uskršnja nedjelja se uveliko slavi. Među djecom i odraslima je omiljeno  takmičenje u kucanju uskršnjim jajima. Svečana trpeza i slavlje često traju do kasno u noć.
  • 20. april/travanj: Nedjelja Uskrsnuća Gospodinova (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
    Najveći kršćanski praznik, dan uskrsnuća Isusovog i pobjede života nad smrću. Poznati običaji su na primjer uskrsni zec, farbana jaja.
  • 20. april/travanj: Praznik prigodom Ridván-svečanosti - bahá'i
    Podsjeća se na vrijeme kada je osnivač religije Bahá’u’lláh 1863. u vrtu "Ridván" (Raj) negdje u blizini Bagdada, obavljao svoju misiju Božjeg vijesnika novog doba. Potom je otišao u izgnanstvo u ondašnji Carigrad. Praznici u doba Ridvána obilježavaju se kod Bahá'i-a širom svijeta u duhovnoj atmosferi i uz molitve. U skladu sa Svetim spisima ne treba se raditi.
  • 21. april/travanj: Vaskršnji ponedeljak (pravoslavni) - kršćanstvo
    Počinje vrijeme radosti zbog Isusovog uskrsnuća. Uobičajene su porodične posjete u prazničnoj atmosferi, vjerske procesije i prepričavanja biblijskih priča. Brojni običaji poput obilaska groblja i paljenja svijeća za pokojnike također mogu biti regionalno uobičajeni (obično u ponedjeljak poslije Uskršnjeg ponedjeljka).
  • 21. april/travanj: Uskršnji ponedeljak (katolički, evangelistički, državni praznik) - kršćanstvo
    Tradicionalno se posjećuje porodica i ide se zajedno na izlete. Uskršnja šetnja, “Emmausgang”, podsjeća na biblijsku priču po kojoj su se dva učenika želila vratiti u Emaus idući dio puta s Isusom, kojeg isprva nisu prepoznali
  • 23. april/travanj: Sv. Đorđe (katolički, pravoslavni) - kršćanstvo
    Proslava proljeća potiče od pretkršćanskog slavljenja proljeća koju prakticiraju i neki muslimanski Romi na Balkanu. U Austriji 6. maja/svibnja Đurđevdan (Svetog Georgija) slave mnogobrojni pravoslavni Srbi (među njima i Romi). Sveti Đorđe je svetac-zaštitnik Roma. Također je i praznik pravoslavnih crkvi koje slijede Novojulijanski ili Gregorijanski kalendar (kao što je Rumunska pravoslavna crkva).
  • 23. april/travanj: Dan Šoe - judaizam
    Na dan Jom ha-Šoa paljenjem spomen-svijeće i bogosluženjima se podsjeća na Jevreje -žrtve holokausta (Šoe).
U Beču je službeni jezik njemački. Na ovoj internet-stranici Vam nudimo osnovne informacije na maternjem jeziku. Aktualiziramo ih redovno, iako se to ne dešava uvijek odmah poslije nastalih izmjena, tako da ne garantujemo za potpunost i tačnost. Ukoliko imate dodatnih pitanja molimo Vas da s Magistratom stupite u kontakt po mogućnosti na njemačkom jeziku. Za sadržaje na ovoj stranici odgovorna je:
Pitanja integracije i diverziteta (Magistratsko odjeljenje 17)
Formular za kontakt