Od 1848. godine do danas

Mladi car i put do Austro-Ugarske nagodbe 1867. godine

U prosincu 1848. godine Austrija ima novog cara: 18-godišnji Franjo Josip stupa na prijestolje, a vladinim programom vraćaju se apsolutističke strukture. Beč od sredine 19. stoljeća doživljava brz uspon. 1857. godine car Franjo Josip dekretom nalaže rušenje gradskih utvrda, započinje izgradnja Ringstraße, a središnji dio grada se povezuje s predgrađima. 1865. godine se otvara Ringstraße, na kojoj u to vrijeme još nije započela izgradnja većine danas svjetski poznatih reprezentativnih zgrada koje nastaju između 1872. i 1888. godine. Vodi se računa i o potrebi za mobilnošću. Prvi tramvaj s konjskom zapregom vozi od Schottentora do Hernalsa, a 1890-ih godina slijedi tramvaj na parni pogon.

1867. dolazi do Austro-Ugarske nagodbe, koja Austrijsko Carstvo dijeli na dva dijela. Rađa se Dvojna monarhija, a Beč postaje prijestolnica i glavni grad Carstva. To je i vrijeme izgradnje gradskog vodovoda i opsežne regulacije toka Dunava. Pripajanjem okolnih općina i doseljavanjem iz zemalja koje su pripadale Monarhiji ubrzano se povećava broj stanovnika.

Beč i smjena stoljeća - na putu ka metropoli

Prilikom proširenja grada 1890. godine ruše se linijski bedemi (današnji Gürtel), a predgrađa postaju gradske općine, tako da se broj stanovnika povećava na više od 1,3 milijuna. Najveći broj stanovnika Beč je u svojoj povijesti zabilježio 1910. godine kada je u gradu živjelo 2 milijuna ljudi. Maternji jezik 42 posto stanovnika nije bio njemački. Najveća skupina od preko 100.000 ljudi govorila je češki. U to doba (1912.) islam dobiva status priznate vjerske zajednice. Iako kulturni i privredni život Beča na prijelazu u novo stoljeće doživljavaju veliki uspon, većina stanovništva živi u siromaštvu. S privrednim rastom dolaze i ogromni socijalni problemi, a najvišu cijenu plaćaju radnici. Većina doseljenika je živjela u malim, bijednim stanovima bez vode. Nerijetko je u jednoj prostoriji stanovalo i do desetoro ljudi, koji su često, da bi preživjeli, bili primorani da ležaj u kuhinji za noćenje iznajmljuju još siromašnijim radnicima. Radnička klasa na političku pozornicu stupa 1889. sa osnivanjem Socijaldemokratske stranke Austrije.

Do kraja 19. stoljeća uvode se komunalne usluge kao što su električno ulično osvjetljenje, gradska željeznica (danas U6) i mjere za zaštitu Bečke šume. 1883. godine na Ringu se otvara nova zgrada Gradske vijećnice. 1907. se nakon dugogodišnjih pregovora uvodi opće pravo glasa za muškarce, dok ga žene stječu tek 1919. godine.

Prvi svjetski rat i mlada Republika

Kobni hici ispaljeni u Sarajevu bili su povod za izbijanje Prvog svjetskog rata u ljeto 1914. godine. Početna ratna euforija brzo se pretvorila u potpuno otrežnjenje. Mada Beč nije bio neposredno ugrožen ratnim zbivanjima, situacija sa snabdijevanjem je bila katastrofalna. Veliki politički i vojni gubitnici rata su Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska, koji su morali pristati na novi europski poredak. Poslije rata i raspada Monarhije carska prijestolnica Beč je postala glavni grad jedne male države. 12. studenog 1918. u Beču je proglašena Republika Austrija, a grad je 1922. godine postao i jedna od austrijskih saveznih zemalja.

Na izborima za Gradsku skupštinu 1919. godine pobjeđuju socijaldemokrati. Jakob Reumann postaje gradonačelnik i s njim započinje razdoblje gradske povijesti poznato pod nazivom "Crveni Beč". Novi internacionalni standardi postavljaju se komunalnom stanogradnjom (od 1919. do početka 1934. izgrađeno je 63.000 stanova koji su financirani i odgovarajućim porezom uvedenim 1923. godine) i revolucionarnom socijalnom politikom čiji su prioriteti bili izgradnja domova za njegu i otvaranje savjetovališta za majke, dječjih vrtića, ustanova za produženi boravak, dječjih bolnica i učeničkih menzi, kao i besplatno školovanje i liberalni odgoj.

Kraj demokracije, priključivanje Austrije Trećem Reichu i Drugi svjetski rat

Tridesetih godina 20. stoljeća ubrzano se pojačavaju ekonomska i politička kriza. Najopasniji događaji bili su raspuštanje Parlamenta 1933. i Građanski rat 1934. godine u kojem su se pristaše Socijaldemokratske radničke stranke i Schutzbund-a sukobile s pripadnicima Kršćansko-socijalne stranke i Domobranima (Heimwehr). Na osnovu tih zbivanja dolazi do zabrane Socijaldemokratske stranke, razbijanja demokracije i reformiranja države po fašističkom uzoru. Tako je i Beč izgubio demokratski izabranu Gradsku skupštinu. U ožujku 1938. godine u Austriju ulaze trupe Trećeg Reicha, a Hitler Austriju "priključuje" Njemačkoj. Beč postaje "Reichsgau" i "Groß-Wien" sa oko dva milijuna stanovnika. Hitlerovim ulaskom u Austriju dolazi do rasističkih prepada, bečko židovsko stanovništvo se progoni i ubija. 1. rujna 1939. godine napadom na Poljsku počinje Drugi svjetski rat u kojem će stradati 200.000 Bečanki i Bečana. Od travnja 1944. Beč je doživio 42 bombardiranja koja su velike dijelove grada pretvorila u prah i pepeo.

Austrija na putu ka novoj slobodi

U travnju 1945. vode se posljednje borbe za Beč. 13. travnja grad oslobađaju trupe Crvene armije, a 27. travnja svečano se proglašava Druga Republika Austrija i formira provizorna gradska uprava. Beč je između saveznika podijeljen na četiri okupacijske zone koje kontroliraju trupe SAD, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Francuske.
Grad se nalazio u jadnom stanju: bilo je razoreno više od 20 posto stambenih zgrada, dok je gotovo 87.000 stanova bilo neuseljivo. Bili su srušeni mnogi mostovi i teško oštećene kanalizacijske, plinovodne i vodovodne cijevi. 1945. godine najvažnije je bilo ponovo osposobiti grad za život. Raščišćavanje ruševina i obnova Beča započinju već nekoliko dana nakon oslobođenja.

Potpisivanjem "Austrijskog državnog ugovora" 15. svibnja 1955. godine u dvorcu Belvedere Austrija ponovo stječe neovisnost. 26. listopada zemlju napuštaju posljednje okupacijske trupe i Austrija proglašava "vječnu neutralnost".

Beč na putu u 21. stoljeće - priča o uspjehu

Beč od 1945. doživljava najduži period mira u stabilnim političkim prilikama. Društvo, privreda, kultura i životni uvjeti transformirani su za vrlo kratko vrijeme na do tada neviđeni način. Posebno fascinira to što je grad usprkos temeljnim promjenama ipak uspio sačuvati svoj karakter.

Veliki uspon privrede u pedesetim i šezdesetim godinama prošloga vijeka predstavljao je izazov za gradsku upravu. Jedan od novih problema bio je ogromni porast prometa, zbog kojeg je došlo do preorijentacije u pravcu proširenja javnog prijevoza. 1978. se započelo sa izgradnjom mreže metro-linija koja je danas vrlo razgranata. U oblasti zdravstvene zaštite bila je značajna izgradnja Opće bolnice (AKH) i Socijalno-medicinskog centra (SMZ Ost) sjeverno od Dunava, dok se podizanjem "Krankenhaus Nord" (Bolnice Sjever) dalje proširuje medicinska infrastruktura. 1964. i 1966. godine sklopljeni su s Turskom i SFR Jugoslavijom sporazumi o primanju radne snage iz tih zemalja. 1972. godine započeo je ogromni projekt za efikasnu zaštitu grada od poplava pod imenom "Novi Dunav". Tako je došlo i do uređenja "Dunavske ade" (Donauinsel), koja je stanovnicima Beča donijela nove mogućnosti za rekreaciju.

Beč poslije 1945. godine sve više postaje međunarodni grad, od 1957. godine je ovdje sjedište Međunarodne agencije za atomsku energiju, od 1965. OPEC-a. Otvaranjem UNO-City-a 1979. godine Beč postaje treći grad - sjedište UN-a. Nakon pada "željezne zavjese" 1989. godine Beč je ponovo centar koji povezuje Istok i Zapad. Devedesetih godina prošlog stoljeća dolazi 90.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. 60.000 ih je ostalo u Austriji, a većina u Beču. Kao srednjoeuropska metropola Beč se suočio s novim izazovima, ali su se pristupanjem Austrije Europskoj uniji otvorile i nove mogućnosti. Beč svoju privredu i nauku podstiče u pravcu društva uslužnih djelatnosti i, na taj način, prati trend međunarodnog razvoja. Kako bi i ubuduće ostao ono što je sada: grad u kojem vrijedi živjeti.

Od početaka do Revolucije 1848. godine

U Beču je službeni jezik njemački. Na ovoj internet-stranici Vam nudimo osnovne informacije na maternjem jeziku. Aktualiziramo ih redovno, iako se to ne dešava uvijek odmah poslije nastalih izmjena, tako da ne garantujemo za potpunost i tačnost. Ukoliko imate dodatnih pitanja molimo Vas da s Magistratom stupite u kontakt po mogućnosti na njemačkom jeziku. Za sadržaje na ovoj stranici odgovorna je:
Grad Beč | Komunikacija i mediji (Magistratsko odjeljenje 53)
Formular za kontakt